Ranko Pavlović
LOV
Lovili smo skakavce i leptirove,
da se na livadi siti naigramo...
... onda smo lovili zečeve i srndaće,
da se najedemo i opstanemo,
onda smo lovili lisice i vukove,
da ne love naše zečeve i srndaće,
onda smo lovili druge lovce,
da ne love našu lovinu...
... pa smo počeli da lovimo sami sebe,
jer ko jednom krene u lov - ne zaustavlja se.
JAGD
Wir jagten Heuschrecken und Schmetterlinge,
um uns auf der Wiese richtig auszutoben.
... danach haben wir Hasen und Rehböcke gejagt,
um uns satt essen und überleben zu können,
danach jagten wir Fische und Wölfe,
damit sie unsere Hasen und Rehböcke nicht jagen,
danach haben wir andere Jäger gejagt,
damit sie unseren Fang nicht jagen...
... nun, haben wir angefangen, uns selbst zu jagen,
denn, wer sich einmal auf die Jagd begibt
- den hält nichts auf.
(Übersetzung B. Rakić / M. Marquardt)
Ranko
Pavlović pripada srednjoj generaciji srpskih duhovnih stvaralaca
sa atributima koji ga svrstavaju u sami vrh srpske
književnosti. Rođen je 19. januara 1943. godine u
Šnjegotini Gornjoj, kod Teslića. Živi i radi u Banjoj Luci,
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Svestran je književni
stvaralac. Piše pjesme, pripovijetke, romane i dramske tekstove,
za odrasle i za djecu. Bavi se eseijstikom, književnom kritikom i
uredničkim poslovima. Dugo je bio novinar, urednik u novinama i
rukovodilac u novinskoizdavačkim kućama, a zatim oko deceniju i
po urednik izdavačke djelatnosti u "Glasu srpskom“ u
Banjoj Luci, u to vrijeme najznačajnijoj izdavačkoj kući u
Republici Srpskoj i jednoj od najznačajnijih na cjelokupnom
srpskom govornom području. Prvu knjigu, zbirku
pjesama "Nemir sna“, objavio je 1963. godine kao učenik
četvrtog razreda srednje škole.
Do sada je objavio devet
zbirki pjesama, jedanaest zbirki pripovjedaka i desetak radio drama za
odrasle, zatim trinaest zbirki priča za djecu, jedan ramona za
mlade, dvije slikovnice, desetak tekstova za dječija pozorišta i
petnaestak radio igara za djecu.
Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva u Istočnom Sarajevu objavio je 2004. godine njegova izabrana
djela. Zastupljen je u čitankama, lektiri i mnogim antologijama, među
kojima i u antologiji srpske poezije dvadesetog vijeka u Poljskoj
Prevođen je na engleski,
njemački, ruski, italijanski, holandski, mađarski, rumunski, bugarski,
turski, japanski i na jezike svih naroda i narodnosti bivše
Jugoslavije.
Nagrađivan je značajnim
književnim nagradama, među kojima su "Laza Kostić“, "Petar Kočić“, "Isak Samokovlija“, "Zija
Dizdarević“, "Stanko Rakita", "Grigorije
Božović", zatim nekoliko puta nagrade za najbolju knjigu godine.
BIBLIOGRAFIJA RANKA PAVLOVIĆA
Zbirke poezije:
1. Nemir sna, «Paralele», Doboj, 1963.
2. Damari
jasenovački, Nacionalni park
Kozara, Prijedor, 1987.
3. Grozdovi
srebra, Udruženje književnih i
likovnih stvaralaca, Odžaci, 1991.
4.Kosti i sjene, Slovo, Banja Luka, 1997.
5. Nebeski
lan, «Ars Libri» – Beograd,
«Besjeda» - Banja Luka, 2001.
6. Srž, "Rad", Beograd, 2005.
7. Dama iz Gospodske, "Art-print", Banja Luka, 2006.
8. Lov, Književna opština Vršac, Vršac, 2007.
Zbirke pripovijedaka:
1. Priče iz Vakufa, «Glas», Banja Luka, 1978.
2. Bljesak u košmaru, «Univerzal», Tuzla, 1985.
3. Čovjek u ljušturi, «Glas», Banja Luka, 1988.
4. Preobražaji, «Rad», Beograd, 1997.
5. Dodir, «Oslobođenje», Srpsko Sarajevo, 1998.
6. Žuta
bjelina, «Glas srpski» - Banja
Luka, «Oslobođenje» - Srpsko
Sarajevo, 1998.
7. Subote bez
Ilze, Zadužbina Petar Kočić, Banja
Luka – Beograd, 2000.
8. Tragač iz
krilne regimente, Udruženje
književnika Srpske –
Podružnica Banja Luka, Banja Luka,
2003.
9. Bio jednom jedan, Književna zadruga, Banja Luka, 2003.
10. Bibliotekar i Knjiga, Zavod za udžbenike, Istočno Sarajevo, 2007.
11. (Do)pričano, Udruženje književnika Srpske – Podružnica Banja Luka, Banja Luka, 2007.
12. Trinaest nestrpljivih priča, "Prometej", Novi Sad, 2007.
Romani:
1. Škola jahanja, «Glas», Banja Luka, 1990. (drugo izdanje: «Glas srpski», Banja Luka, 1997)
2. Jahači i ostali, «Glas srpski», Banja Luka, 2001.
3. Kako uhvatiti leptira, «Narodna knjiga», Beograd, 2002.
Zbirke priča za djecu:
1. Bajke za lijevo uho, «Osvit», Karlovac, 1985.
2. Jarac u pozorištu, «Svjetlost», Sarajevo, 1985.
3. Čistač obuće, «Mladost», Zagreb, 1985.
4. Kuća na izletu, «Glas», Banja Luka, 1988, 1990.
5. Kula
Kulina bana, «Veselin
Masleša», Sarajevo, 1988.
6. Kuća na
izletu, izbor, «Veselin
Masleša» i «Svjetlost»,
Sarajevo, 1990.
7. Stefan na
Mliječnom putu, Krajiško
dječije pozorište, Banja
Luka, 1994.
8. U kući
duhova, «Grigorije
Božović», Priština, 1998.
9. Voz, tata i novine, «Besjeda», Banja Luka, 2000.
10. Zlatnodolske bajke, «Rad», Beograd, 2001.
11. Prijatelji, «Slovo», Banja Luka, 2002.
12. Moć divlje oskoruše, "Bookland", Beograd, 2005.
Pjesme za djecu
Šta jutro doručkuje, Zavod za udžbenike. Istočno sarajevo, 2007.
Slikovnice:
1. Čarolije Sina Sunca, «GrafoMark», Laktaši, 2001.
2. Plemeniti
Hahaj i Strašni Hehej,
«GrafoMark», Laktaši, 2001.
Romani za djecu:
Tajne Kraljevog Grada, "Narodna knjiga", Beograd, 2004.
Izabrana djela
Pjesme
Pripovijetke
Priče za djecu
"Jahači i ostali" (roman)
Zavod za udžbenike, Istočno Sarajevo, 2004.
O pavloviću su pisali mnogi
poznati književni kritičari, a priređujući njegova Izabrana djela i
izbore pripovjedaka i priča za djecu opširne i temeljite oglede
napisali su prof. dr. Miljko Šindić, prof. dr. Zorica
Turjačanin, prof. dr. Bogomir Đukić, prof. dr. Sava Ćelkić, Ranko
Risojević, Aco Rakočević i drugi.
U prvom tomu Izabranih djela
objavljeno je više od sto odlomaka književnih kritika
više od pedeset autora sa svih prostora bivše
Jugoslavije. Prof. dr. Đukić napisao je i objavio knjigu Estetika priče – Ogledi o Ranku Pavloviću.
U knjizi pod naslovom Estetika priče – Ogledi o Ranku Pavloviću, autor Bogomir Đukić o Ranku Pavloviću sljedeće kaže:
"Djelo
Ranka Pavlovića bitno je književno – umjetničko, u prvom redu
prozno-pripovijedno, no istovremeno, ono je i žanrovski heterogeno i
polivalentno, ali i jedna mala riznica različitih strana i slojeva
njegovog samosvojnog univerzuma, neponovljivi sklop raznih znanja i
iskustava. Takvim djelima s obzirom na složenost i mnogostranost
njihove vokacije treba prilaziti karajnje osjetljivo i pažljivo,
i koliko je to moguće analitički trezveno i razborito…"
"… Ovaj
obimni i impozantni a prije svega žanrovski raznoliki opus dakako mora
se posmatrati s različitih aspekata i iz raznih
perspektiva – nikako jednosmjerno i uz pomoć jednoznačne
interpretacije – i zahtjeva analizu određene bitno
književno-umjetničke usmjerenosti, teorijske, istorijske, poetičke,
književno-kritičke, žanrovske i druge, ali i pogled filozofskog,
estetičkog, sociološkog, psihološkog,
etnološkog, etičkog, psihopatološkog i brojno
drugog aspekta i saznanja. Zato nije nikakvo čudo što su o njemu
pisali autori raznih orijentacija, opredjeljenja i struka: pjesnici,
pripovjedači, književni kritičari najraznovrsnijih interesovanja i
usmjerenja, filozofi, estetičari i drugi pisci.
Pavlović
se dakle ogledao u više književno-umjetničkih žanrova i vrsta,
no ona vrsta koja se u njegovom dosadašnjem opusu može izdvojiti
kao najdominantnija, to je umjetnička pripovijetka, priča, u prvom redu
tzv. kratka priča. Upravo ova forma, forma kratke priče je njegov
osobeni specijalitet u kojem je on, na ovim prostorima, takoreći
nenadmašan…"
Pripremio: Ratko Lukenić
Ranko
Pavlović gehört zu der mittleren Generation der serbischen
geistigen Schöpfer mit Attributen, die ihn zur Elite der
serbischen Literatur zählen. Er ist am 19.01.1943 in
Šnjegotina Gornja bei Teslić geboren. Er lebt und arbeitet in
Banja Luka, in der Republik Srpska, Bosnien und Herzegowina. Er ist ein
allumfassend schaffender Schriftsteller, schreibt Gedichte, Novellen,
Romane und Dramen, für Erwachsene und Kinder. Ranko Pavlović
beschäftigt sich mit Essays, Literaturkritik und arbeitet als
Redakteur. Eine lange Zeit war er als Journalist und Zeitungsredakteur
tätig, außerdem anderthalb Jahrzehnte als Redakteur in einem
der bedeutendsten Verlage in der Republik Srpska und des gesamten
serbischen Sprachgebietes. Sein erstes Buch, die Gedichtsammlung "Die
Unruhe des Traumes" hat er 1963 veröffentlicht - als Schüler
der vierten Klasse des Gymnasiums.
Bisher hat er drei Romane und neun Gedichtbände
veröffentlicht, elf Novellensammlungen und an die zehn Radiodramen
für Erwachsene, dreizehn Geschichtensammlungen für Kinder,
einen Jugendroman, zwei Bilderbücher, zehn Texte für
Kindertheater und fünfzehn Radiospiele für Kinder.
Der Verlag für Lehrwerke und Lehrmittel in Ost-Sarajewo hat im
Jahre 2004 seine ausgewählten Werke veröffentlicht. Er ist in
Lesebüchern, der Pflichtlektüre und vielen Anthologien
vertreten, unter anderem auch in der Anthologie der serbischen Poesie
des zwanzigsten Jahrhunderts in Polen.
Seine Werke wurden ins Englische, Deutsche [lediglich 2 Gedichte], Russische, Italienische,
Niederländische, Ungarische, Rumänische, Bulgarische,
Türkische, Japanische und in die Sprachen aller Völker und
Minderheiten des ehemaligen Jugoslawiens übersetzt. Ihm
wurden bedeutende Literaturpreise verliehen, unter anderem folgende "Laza Kostić", "Petar Kočić", "Isak
Samokovlija", "Zija Dizdarević", "Stanko
Rakita", "Grigorije Božović", und mehrmals hat er den
Preis für das beste Buch des Jahres gewonnen.
Über Ranko Pavlović haben viele bekannte Literaturkritiker
geschrieben. Bei der Herausgabe seiner ausgewählten Werke und
ausgewählten Novellen und Geschichten für Kinder haben Prof.
Dr. Miljko Šindić, Prof. Dr. Zorica Turjačanin, Prof. Dr.
Bogomir Djukić, Prof. Dr. Sava Ćelkić, Ranko Risojević, Aco Rakočević
und andere umfangreiche und detaillierte Beiträge geschrieben.
In dem ersten Band der ausgewählten Werke
wurden mehr als hundert Ausschnitte aus Literaturkritiken von mehr als
fünfzig Autoren aus dem Gebiet des ehemaligen Jugoslawien
veröffentlicht. Prof. Dr. Djukić hat das Buch "Ästhetik der Geschichte – Beiträge über Ranko Pavlović" geschrieben und veröffentlicht.
Im Buch Ästhetik der Geschichte – Beiträge über Ranko Pavlović sagt der Autor Bogomir Djukić Folgendes über Ranko Pavlović:
"Das Werk
von Ranko Pavlović ist bedeutend literarisch-künstlerisch, in
erster Linie erzählerisch-prosaisch, aber gleichzeitig ist es
gattungsmäßig heterogen und polyvalent, auch eine
kleine Schatztruhe von unterschiedlichen Betrachtungsweisen und
Schichten seines authentischen Universums, eine unwiederholbare
Zusammensetzung von unterschiedlichem Wissen und Erfahrungen. Solche
Werke muss man, aufgrund der Vielschichtigkeit und Komplexität
ihrer Vokation, äußerst aufmerksam und sensibel behandeln,
und soweit möglich, analytisch nüchtern und vernünftig..."
"... Dieses allumfassende und
imposante, vor allem gattungsmäßig unterschiedliche Opus
muß von unterschiedlichen Aspekten her und aus unterschiedlichen
Perspektiven betrachtet werden – keinesfalls einseitig und
mittels einer eindeutigen Interpretation – es erfordert eine
Analyse der literarisch-künstlerischen Richtilinie, der
theoretischen, geschichtlichen, poetischen, literarisch-kritischen,
gattungsmäßigen u.a. aber auch die Betrachtungsweise der
filosofischen, ästhetischen, soziologischen, psychologischen,
ethnologischen, ethischen, psychopathologischen und anderer Aspekte und
Erkenntnisse. Daher ist es kein Wunder, dass über ihn Autoren
unterschiedlicher Orientierungen, Bestimmungen und Branchen geschrieben
haben: Dichter, Prosaisten, Literaturtheoretiker der
unterschiedlichsten Interessen, Filosofen, Ästhetiker und andere
Schriftsteller.
Pavlović hat sich also in
mehreren literisch-künstlerischen Gattungen versucht, aber die
Gattung, die als Dominante in seinem bisherigen Opus hervorzuheben ist,
ist die künstlerische Erzählung, vor allem die
Kurzgeschichte. Gerade diese Form, die Form der Kurzgeschichte, ist
seine persönliche Spezialität und darin ist er auf diesem
Gebiet unschlagbar..."
Ratko Lukenić